Jestaun lixu ne’ebé metin kompleta ona faze pré-visibilidade

Programa Preparasaun no Identifikasaun Projetu (PPIP) iha Timor-Leste halo ona esforsu signifikativu hodi identifika, avalia, no prepara projetu oioin ne’ebé relasiona ho bee, bee-moos, bee-matan, lixu sólidu no florestal. Konkluzaun ba faze Estudu Pré-visibilidade ba projetu Lixo sólido marka mós faze signifikativu ida tan iha esforsu nasaun nian ba jestaun sustentavel ba lixu. Atualizasaun ida-ne’e ko’alia liu kona-ba rezultadu no progresu prinsipál sira ne’ebé halo durante misaun ne’ebé hala’o husi peritu xave sira ba jestaun lixu sólidu, Jan Skaaja husi loron 23 fulan-abril to’o loron 5 fulan-maiu tinan 2023.

Misaun Objetivu no Kompozisaun

Durante misaun ne’e, Jan Skajaa (Especialista-xave ba jestaun Lixo sólido) kolabora hamutuk ho peritu lokál Sr. Fernandinho Costa Corbafo Noronha no ekipa sira seluk. Objetivu prinsipál sira mak atu asegura no verifika fatin sira iha rai-maran no instalasaun fo’er rejionál sira seluk, envolve ho parte interesada sira liuhosi atividade informasaun, no hahú servisu iha kampu no halo auditoria ba fo’er sira. Relatóriu misaun ne’e fornese vizaun jerál ida-ne’ebé komprensivu kona-ba rezultadu sira no esplika pasu sira tuir mai ba projetu ne’e.

MISAUN DEZENVOLVIMENTU

Sistema integradu ba jestaun lixu ne’ebé metin iha munisípiu

Misaun ne’e nia realizasaun signifikante ida mak identifika fatin rua ba rai-maran rejionál sira: Suku Vermasse, iha distritu Baucau, no Cassa, iha distritu Ainaro. Parte interesada lokál sira, inklui autoridade munisípiu sira, konfirma verbalmente fatin sira ne’ebé propoin ona. Maske nune’e, hateten katak konsiderasaun kulturál no patrimóniu presiza konsidera, liuliu iha Cassa. Atu hatán ba preokupasaun ida-ne’e, hetan ona akordu ida ho populasaun lokál atu proteje pontu-interese kulturál besik fatin rai-matan ne’ebé propoin.

Iha Baucau, hala’o sorumutu ida ho reprezentante sira husi Administrasaun Munisipiu Baucau no organizasaun relevante sira atu finaliza fatin iha Suku Vemasse ba rai-matan Leste. Vizita ba fatin ne’e konfirma ona ninia apropriasaun, no servisu dezeñu la’o ba oin bazeia ba mapa topografiku ne’ebé simu husi Gabinete Planeamentu Munisipiu (MPO). Prosesu atu hetan dokumentu formál atu asegura rai ba dezenvolvimentu rai-maran daudaun ne’e la’o hela.

Ekipa ne’e mós ativamente envolve ho administrasaun munisipál sira iha Timor-Leste laran tomak, disemina relatóriu estudu pré-visibilidade no diskute kona-ba proposta investimentu sira. Sorumutu sira hala’o ona ho autoridade lokál Cassa, Autoridade Munisipiu Bobonaro, Asembleia Postu Administrativu Vemasse, Administrasaun Munisipiu Aileu, Administrasaun Munisipiu Manatuto, Administrasaun Munisipiu Lautem, Administrasaun Munisipiu Viqueque, Administrasaun Munisipiu Manufahi, Administrasaun Munisipiu Covalima no Administrasaun Munisipiu Ainaro. Liu tan, ekipa ne’e identifika ona ámbitu servisu ba estudu esensiál kona-ba impaktu ambientál no sosiál (ESIA) ba instalasaun fo’er sira.

Pasu no Misaun tuir mai

Atividade prinsipál balun mak planeia tiha ona ba períodu entre misaun atuál no ida tuir mai. Atividade hirak-ne’e inklui asegura fatin rai-maran liu husi dokumentasaun formál, finaliza akordu ho departamentu PMO GIS ba levantamentu topografiku, identifika subfornecedor ba investigasaun rai, no esforsu kontinua atu identifika fatin ba estasaun transferénsia sira, Sentru Sentral ba Akumulasaun (CACs), estasaun Sistema Retornu Depozitu (DRS) no instalasaun tratamentu ba Risku Kuidadu Saude.

Aleinde ne’e, sei hala’o mós semináriu rua durante misaun tuir mai. Sorumutu dahuluk ne’e sei foka liu ba estrutura institusionál ba implementasaun investimentu PPIP nian, inklui organizasaun sistema retornu depositu nian ne’ebé propoin no diskusaun kona-ba tarifa no rekuperasaun kustu. Sorumutu daruak ne’e sei envolve Ministeriu Saude, SAMES no jestaun ospitál referál sira hodi hatán ba pergunta sira ne’ebé relasiona ho fasilidade tratamentu HCRW nian. Bainhira projetu ne’e la’o tuir ninia objetivu sira, planeia ona misaun tuir mai ba ekipa jestaun lixu ne’ebé metin ba loron 28 fulan-junu to’o loron 7 fulan-jullu tinan 2023. Ho esforsu no kolaborasaun ne’ebé kontinua entre parte interesada sira, Timor-Leste kontinua la’o ba oin hodi buka sistema jestaun lixu ne’ebé efisiente no sustentavel.

Sorumutuk Komisaun Diretivu Projetu ba da-haat.

28 Fevereiru 2023: Ohin loron, Sorumutuk Komite Diretitvu ba Projetu (KDP) ne’ebé finansia husi Uniaun Europeia (UE) no Programa Preparasaun no Implementasaun ba Projetu (PPIP) ne’ebé jere husi Banku Investimentu Europeu(BIE) hala’o iha sala konferénsia Suai, Timor Plaza.

Sorumutuk ne’e loke husi Sua Exelensia Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planeamentu no Territoriu, Eng Jose Maria dos Reis ne’ebé mensiona hanesan tuir mai “Durante sorumutuk Komite Diretivu ba Projetu Fevereiru 2022 nian, KDP hatán ba rekomendasaun sira no muda ideia projetu neen ba faze pre-Viabilidade projetu nian. Agora sorumutuk da-haat KDP nian sei deside projetu neen ne’ebé mak sei muda ba faze viabilidade projetu nian.” Nia ko’alia liu kona-ba papél Ministeriu Planeamentu no Dezenvolvimentu Territoriu nian nu’udar knaar ida ba fasilitasaun no koordenasaun entre setór sira.

Embaixador ba Delegasaun Uniaun Europeia nian ba Timor-Leste, Sr. Marc Fiedrich, hateten katak “Globalmente setór sira ne’ebé abordadu husi PPIP tuir prioridade sira UE nian, tanba sira hotu iha relasaun ho mitigasaun no adaptasaun ba mudansa klimátika. Iha Timor-Leste, ita iha setór prioridade sira no balun husi setór sira-ne’e aliña ho proposta sira ne’ebé ohin loron hato’o ona, hanesan ezemplu, setór agro-florestal. Ami sei buka komplementaridade sira ho ami-nia projetu agro-florestal avansadu no projetu Formasaun Teknika no Edukasaun Profisional kona-ba agro-florestal.”

Sr. Edvardas Bumsteinas, Xefe Divizaun Azia no Pasifiku, BIE fó komentáriu katak “Reprezentasaun rejionál BIE nian iha Suva, Fiji sei loke ofisialmente iha semana nee. Ida ne’e ho intensaun atu hakbesik liután ba BIE nia kliente sira iha Pasifiku. BIE iha kompromisu ba PPIP no hakarak atu la’o ba oin ho estudu viabilidade sira no ikusmai prosesa pedidu formál husi Governu Timor-Leste atu finansia projetu sira.” Sr. Bumsteinas mós ko’alia liután kona-ba papél husi Portaun Global UE nian hodi kombina fundus no empréstimu ba mudansa klimátika..

Sr. Michael Jacobsen, Diretor Projetu COWI, rezumu ona rezultadu husi sorumutuk Komite Diretivu Projetu ba da-haat ne’ebé konkorda katak:

  • Fornesimentu Bee no Saneamentu – Ekipa PPIP hala’o knaar hanesan revizor IFI nian ba Planeamentu Dezenu Enjinaria Detallu (DED) iha grupu sidade Aileu, Gleno, Likisa (AGL) no Ainaro, Maliana no Suai (AMS);
  • Jestaun Lixu Solidu – Proposta projetu jestaun nasionál integradu ba residu solidariu no proposta jestaun risku ba kuidadu saúde nian ba faze Estudu Viabilidade;
  • Agro-Florestal – Proposta katak “Habelar Ai-mahon sira no Rekursus Karbonu liuhusi Kuda Ai-horis Komersial sira” Prosesu la’o ba faze Estudu Viabilidade.

Partisipante sira iha enkontru KDP ba dala haat.

Sorumutuk da-haat PSC nian simu prezensa husi: S.E. Marc Fiedrich, Embaixador Uniaun Europeia nian ba Timor-Leste, Sr. Raoul Pedrazzani, Adjuntu Asesor, Banku Investimentu Europeu(BIE) no Sr. Benoit Cambier, Xefe Gabinete Pasifiku, Banku Investimentu Europeu (BIE), Sr. Michael Jacobsen, Diretor Projetu COWI no Xefe Ekipa PPIP, Sr. Chris Manu. Sorumutuk ne’e lidera husi S.E., Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planeamentu no Territoriu, Eng Jose Maria dos Reis. Sorumutuk ne’e konta ho partisipasaun husi S.E. Sr. Rui Gomes, Ministru Finansas; S.E. Sr. Abel Pires da Silva, Ministru Obras Publikas; S.E. Sr. Pedro dó Reis, Ministru Agrikultura no Peskas; S.E. Sr. Lino dé Jesus Torrezao, Vise-Ministru Ministeriu Administrasaun Estatal; Sr. Edvardas Bumsteinas, Xefe Divizaun Azia no Pasifiku, BIE; no mós reprezentante sira seluk husi Governu Timor-Leste, BIE, UE no Konsultor PPIP COWI.